Grad Opatija
Službene stranice

Održana konferencija za medije o prijedlogu rebalansa Proračuna i odluke o kreditnom zaduženju

Datum: 26.7.2018.

Na konferencije za medije održanoj danas u uredu gradonačelnika predstavljeni su razlozi i detalji prijedloga rebalansa Proračuna Grada Opatije za 2018. godinu s ugrađenom odlukom o kreditnom zaduženju Grada, koji će se naći na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća sazvane za 31. srpnja.

Konferencija za medije naziva „Rebalans Proračuna – kredit nije bauk“ održana je danas u uredu gradonačelnika, a uz gradonačelnika Grada Opatije Ivu Dujmića, prisutni su bili i njegovi zamjenici Vera Aničić i dr. sc. Emil Priskić te pročelnik Upravnog odjela za financije i društvene djelatnosti Danijel Jerman.

Gradonačelnik Dujmić najavio je prijedlog rebalansa Proračuna Grada Opatije za 2018. godinu s ugrađenom odlukom o kreditnom zaduženju Grada, koji će se naći na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća sazvane za 31. srpnja te istaknuo kako je zaduživanje jedan od načina upravljanja financijama Grada i potrebno je kreditno zaduženje gledati u kontekstu Proračuna u cjelini. Također je konstatirao da financijama grada sa svojim timom upravlja odgovorno te da likvidnost gradskog Proračuna nije upitna, već sa radi o tome da se uravnoteže prihodi i rashodi.

- Proračun Grada Opatije za 2018. godinu donijelo je Gradskog vijeće Grada Opatije na sjednici održanoj 14. prosinca 2017. godine, u kojem su bili navedeni svi planirani prihodi i rashodi kako za javne potrebe (socijalni program, predškolski odgoj, školstvo, sport, kulturu, pomoć umirovljenicima, udžbenici za srednjoškolce, stipendije, vatrogastvo i dr.) tako i za kapitalne investicije. Prihode proračuna čine nenamjenski prihodi (porezi) kojima se mogu financirati sve vrste rashoda, naravno, ako su ti prihodi dovoljno izdašni i namjenski prihodi koji se mogu koristiti samo za zakonom propisane rashode (komunalna naknada, komunalni doprinos, spomenička renta, prihodi od prodaje imovine, prihodi od koncesija i koncesijskih odobrenja).

Istaknuo je da rebalans predlažu prvenstveno radi rasporeda rezultata poslovanja iz 2017. godine, što znači prijenosa raspoloživih prihoda po godišnjem obračunu (19.8 mil. kn) te osiguravanja sredstava za projekte i aktivnosti  koji su ugovoreni u 2017. godini, a koji će biti dovršeni u 2018. (31.2 mil. kn), gdje ukupni rashodi iz 2017. koje je potrebno uključiti u Proračun za 2018. godinu iznose cca 31,2 mil. kn od čega se na rashode planirane iz prodaje imovine odnosi 26,3 mil kn, a prenesena sredstva iznose 19.8 mil. Kuna, od čega se za rashode prenesene iz 2017. odnosi 15.1 mil. kn. Sljedeći razlog prijedloga rebalansa je uravnoteženje Proračuna, a za to je potrebno ili povećati prihode proračuna uključivši i osiguravanje drugih izvora financiranja, ili  smanjiti rashode proračuna, ili kombinirati povećanje i smanjenje.  Prijedlogom Rebalansa smanjeni su rashodi koji su se planirali financirati iz prihoda od prodaje imovine sa 28.320.491 kn na 12.296.702 kuna, i to planirani prihodi od zajednice Talijana i njihovih partnera neće biti ostvareni (cca 11.mil kn), planirani prihodi proračuna od prodaje imovine za 2018. temeljem javno izrečenih i objavljenih stavova predstavnika većine u gradskom vijeću su neizvjesni, a ostali prihodi proračuna bez povećanja javnih davanja nisu mogući niti realni. Rebalans se predlaže i kako bi se osigurala dodatna sredstva za poticanje poduzetništva zbog velikog broja podnesenih zahtjeva koji su na čekanju i sredstva za prijevoz city busa za potrebe novog Dječjeg vrtića.

Na pitanje zašto predlažu zaduženje, istaknuo je da je zaduženje predloženo nakon održanog sastanka s predstavnicima većine u Gradskom vijeću 6. srpnja 2018., na kojem nije iznesen niti jedan prijedlog protiv, već je podržan prijedlog da se zatraži zaduženje uz fiksnu kamatnu stopu kako bi se uravnotežio Proračun; trenutni su uvjeti na novčanom tržištu povoljni te bi se Grad zadužio uzimanjem kunskog kredita u visini od 20.000.000 kuna na rok od 10 godina prema ponudi Zagrebačke banke d.d. Zagreb, po fiksnoj kamatnoj stopi od 1,80% i 0,1% jednokratne naknade za obradu – godišnji anuitet za otplatu kredita u 2019. godini iznosi 1.800.000,00 kuna; a kreditnim zaduženjem za kapitalnu investiciju soigurava se uravnoteženost proračuna bez dodatnih smanjivanja rashoda ili povećanja javnih davanja.

Naglašeno je da Grad odgovorno upravlja svojim financijama refinanciranjem kredita (za izgradnju Centra Gervais u odnosu na dosadašnji kredit smanjeni su troškovi kredita, tj. kamate do kraja otplate za cca 8.mil kuna), zatim zakonskim ograničenjem po godišnjim anuitetima (stopa zaduženosti grada uzimanjem kredita iznosi do 20%, a stopa zaduženosti Grada po godinama je 2018. - 14,68%, 2019 .-12,61%, 2020. - 11,32% i to ako se uzmu u obzir sva zaduženja, dana jamstva i suglasnosti gradskim tvrtkama (dio ne ulazi u opseg zaduženja, jer ako gradske tvrtke poslu pozitivno, dane suglasnosti za zaduženje ne ulaze u stopu zaduženosti Grada), a 2021. godine prestaje obveza za otplatu kredita za izgradnju vodospreme Buzdonka u iznosu od 3.200.000,00. Budući prihodi od prodaje imovine oslobađaju se za realizaciju drugih kapitalnih rashoda i investicija planiranih projekcijom proračuna.

Gradonačelnik je na kraju objasnio i koje su druge opcije, istaknuvši da je to ili prodaja imovine (zgrada sadašnjeg dječjeg vrtića planirana je važećim proračunom), ili povećanje prihoda od prodaje imovine i niže kreditno zaduženje, ili smanjenje svih ostalih rashoda proračuna prvenstveno za javne potrebe.

Istaknuto je da suglasnost Gradskog vijeća s prijedlogom rebalansa ne znači istovremeno da će se Grad i zadužiti jer se grad se zadužuje tek u trenutku kad iskoristi kredit, što znači da u slučaju da od izdavanja suglasnosti do ugovaranja kredita Proračun ostvari dodatne prihode (posebice od prodaje imovine), kredit može biti iskorišten u nižem iznosu ili ga se uopće ne mora iskoristiti. Također je naglašeno kako se svi ugovoreni krediti mogu se u bilo kojem trenutku vratiti bez plaćanja bilo kakvih naknada i penala.