Uloga meteoroloških simulacija u istraživanju donosa pustinjske prašine na Jadran

Jedan od najvažnijih čimbenika u procjenama klimatskih promjena i jedan od zastupljenijih tipova aerosola u atmosferi je pustinjska prašina. Ona modificira atmosfersko zračenje, utječe na formiranje oblaka, a pri taloženju donosi mikronutrijente kako kopnenim tako i oceanskim ekosustavima. Mjerenja meteoroloških parametara i ona vezana uz procese emisije prašine nad pustinjama su jako rijetka. Satelitski podaci su često nepotpuni radi naoblake i zato su numerički modeli od iznimne važnosti u proučavanju ovih procesa.  Korištenjem modela napravljena je prva klimatološka analiza taloženja prašine u Jadran. Pokazalo se da pri taloženju prašine bogate nutrijentima dolazi do pojave fitoplanktona u morskom sustavu Rogozničkog jezera, a za iznimnu situaciju donosa prašine iz područja isušenog Aralskog mora proveli smo numeričku simulaciju. 

Boris Mifka riječki je meteorolog. Doktorirao je 2023.  godine na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu s temom donosa saharske prašine na Jadran. Od 2013. radi na Nastavnom Zavodu za javno zdravstvo u Rijeci gdje se bavio pretežno kvalitetom zraka i suradnjom na međunarodnim projektima iz tog područja. Kao stipendist NSF-a 2017. godine boravi na usavršavanju na institutu National Center for Atmospheric Research u Coloradu (SAD), a  2018. zaposlio se na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Sudjeluje na brojnim međunarodnim projektima i radionicama modeliranja atmosfere.

Ulaz slobodan.