Informacijom koju oporba plasira u javnost, da Grad Opatija prodaje svoje dionice LRH, šire se neistine i uznemirava javnost. To da Grad prodaje svoje dionice LRH dakako nije tocno. A da nije tocno, vidi se i iz prijedloga proracuna za 2013. kao i iz projekcija proracuna za 2014. – 2015. Nigdje u ovim dokumentima nisu predvideni prihodi, a ni rashodi od prodaje dionica LRH, što bi uvaženi vijecnici trebali znati. Tim postaje ocitije da ovakve dezinformacije plasiraju u javnost iskljucivo u predizborne svrhe. Stoga smo dužni reagirati, kako bi javnost mogla dobiti tocne informacije i na kraju sama procijeniti o cemu je rijec. Neke osobe koje danas iznose spomenute neistinite tvrdnje i dovele su svojim, možda i nepromišljenim postupcima, svojedobno ovaj grad na rub ponora, kada je rješenje Hanfe zaprijetilo bankrotom. Ali, crni scenario nije se dogodio. Uspjeli smo obraniti interese gradana i ovoga Grada. Za sve vrijeme pravne bitke koju smo vodili isti ti vijecnici koji su danas opet glasni, tada su bili tihi; nije ih se moglo ni vidjeti ni cuti u javnosti po pitanju obrane vlasništva Grada nad dionicama LRH. Danas, kada svi vide da je bitka okonacana a ishod pozitivan, opet su postali glasni, ali ono što im u naumu nije dobro jest što šire neistine, a time manipuliraju javnost. Ocito zanemaruju da ista ta javnost ima itekako istancani puls da prepozna razliku. Nakon što je Grad dobio pravnu bitku i vlasništvo nad dionicama LRH, Grad Opatija sada ima pravo glasa u Skupštini LRH d.d. Kao odgovoran i zainteresiran strateški partner pokrenuli smo razgovore s vecinskim vlasnikom LRH o razvojnim planovima tvrtke, jer LRH mora biti promotor cijelog liburnijskog kraja. Daleko od prezaduženosti Moramo se ovdje osvrnuti na još jednu neistinu koja posljednjih dana kruži opatijskom javnosti, a to je navodna prezaduženost Grada. A tocno je ovo: nakon što Grad Opatija dobije suglasnost gradskih vijecnika da se kreditno zaduži, razina zaduženosti gradskog proracuna iznosit ce 7,32 posto u 2015. godini. Danas ona iznosi 5,32 posto. Podsjecamo da je gradovima i opcinama maksimalno dozvoljeno 20 posto zaduženosti. Dakle, zakljucak je da nismo i necemo biti prezaduženi. No, cinjenica je da od 1997. (kada je tadašnji gradonacelnik Axel Luttenberger izgradio Dom „Zora“) pa do dolaska ove vlasti na celo Opatije nije izgraden niti jedan znacajan objekt društvene namjene, osim ulaganja u vodovod i kanalizaciju. Sve što se i ulagalo od 1997. pa do 2010. – a bila su to ipak puno bolja vremena – moglo bi se svesti pod zajednicki naslov „popravci i održavanja“. Zato je konacno došlo vrijeme da krenemo u izgradnju svega što nam nedostaje, prvenstveno u sportu i kulturi. Moramo podsjetiti da Hrvatska uskoro postaje 28. clanicom Europske Unije. To nam otvara vrata korištenju sredstava Kohezijskog fonda. Bitno je napomenuti da danas u EU važe nova pravila: kandidirane i odobrene projekte treba prvo izgraditi vlastitim sredstvima, dok se sredstva iz EU dobivaju tek po okoncanju projekta. Upravo zato smo i krenuli u kreditno zaduženje koje ce omoguciti Opatiji da Dom umjetnosti kandidira za sredstva iz fondova EU. Za vodenje grada kao što je Opatija treba imati znanja, hrabrosti i viziju razvoja. Mi smo svojim rezultatima u protekle tri godine to i dokazali. Zato na kraju porucujem svim vijecnicima Gradskog vijeca Opatije da nam se pridruže u ovim naporima, jer nova, bolja, moderna i ljepša Opatija nije san, nego sigurna stvarnost.
