Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca predstavljena je zdravstvena inicijativa Hrvatskog kardiološkog društva „Moje srce – moj život“ koja je pokrenuta s ciljem podizanja razine svijesti strucne i opce javnosti o važnosti prevencije u lijecenju kardiovaskularnih bolesti. O provedbi ove zdravstvene inicijative, nacinima i važnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti govorili su doc. dr. sc. Viktor Peršic, akademik Željko Reiner, doc. dr. sc. Maja Strozzi te predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, akademik Davor Milicic, navodi se u priopcenju. Pod okriljem provedbe ove zdravstvene inicijative realiziran je Prirucnik za bolesnike s bolestima srca i krvnih žila, autora doc. dr. sc. Viktora Peršica, koji na vrlo slikovit i jednostavan nacin približava bolesnicima razumijevanje bolesti i nacine lijecenja. Prirucnik i prateci ilustrirani plakati bit ce dostupni pacijentima u ordinacijama opce medicine. Predstavljajuci prirucnik doc. dr. sc. Viktor Peršic je istaknuo: „Sigurni smo da ce ova knjiga postati našim bolesnicima i njihovim obiteljima vrijedan saveznik u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Svako ulaganje u preventivu je investicija s najvišom dugorocnom kamatom jer malene kockice napora u promociji zdravlja, provodenjem na razlicitim razinama i sveobuhvatnošcu mogu dati neslucene rezultate.“ O važnosti i novim smjernicama primarne i sekundarne prevencije Europskog kardiološkog društva prema kojima bi trebali postupati svi lijecnici u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, govorio je akademik Željko Reiner. Skrenuo je posebnu pozornost na preventivne mjere koje je potrebno nacionalno provoditi na razini ukupne populacije, kroz suradnju zdravstva, industrije, lokalne i nacionalne politike, udruga bolesnika te nevladinih udruga iz civilnog sektora, a koje se odnose na prehranu, tjelesnu aktivnost, pušenje, alkohol, psihicki stres i socijalnu deprivaciju te onecišcenje zraka. Doc. dr. sc. Maja Strozzi istaknula je važnost pravovremene reakcije pri razvoju akutnog koronarnog sindroma, kojeg se najjednostavnije može opisati kao snažnu bol u prsima koju je moguce osjetiti tijekom odmaranja, stanja stresa ili fizicke aktivnosti. „Uspješno lijecenje ovisi o konkretnim simptomima, cjelokupnom zdravstvenom stanju i vremenu od pojave tegoba. Stoga je pri pojavi sindroma kljucno cim prije reagirati i obratiti se lijecniku, po mogucnosti unutar prvih 60 minuta od prve pojave simptoma“. Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva akademik Davor Milicic istaknuo je nužnost upoznavanja javnosti s cimbenicima rizika kardiovaskularnih bolesti kako bi mjere primarne i sekundarne prevencije polucile što bolje rezultate ciji efekti se vec i sada vide: „Kardiovaskularne bolesti još su uvijek vodeci uzrok smrti u Hrvatskoj s udjelom od 48,7 % u ukupnoj smrtnosti tijekom 2011. godine. Unatoc tome što još uvijek spadamo u europske zemlje visokoga kardiovaskularnog rizika, povoljno je što je ipak u posljednje tri godina ukupna kardiovaskularna smrtnost u nas nešto ispod granice od 50%. To ukazuje da unatoc brojnim problemima vezanima uz kardiovaskularnu prevenciju u Hrvatskoj, naši napori u promicanju ocuvanja kardiovaskularnog zdravlja ipak polucuju male, ali uvjerljive pomake prema smanjenju smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila, što se može dokumentirati trendovima tijekom posljednjih deset godina. Vjerujemo da cemo kroz dosljednu provedbu mjera prevencije uz trajno zdravstveno prosvjecivanje naših gradana, putem ove i kroz slicne zdravstvene inicijative koje planiramo, uspjeti i nadalje u smanjivanju pobola i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti – ubojice broj jedan naših gradana“, rekao je akademik Milicic prilikom najave daljnjih aktivnosti zdravstvene inicijative MOJE SRCE – MOJ ŽIVOT cija provedba je omogucena zahvaljujuci donaciji tvrtke AstraZeneca. Medu vec provedenim aktivnostima je i „Projekt podizanja razine svijesti o važnosti postizanja ciljnih vrijednosti lipidnih parametara u bolesnika s visokim kardiovaskularnim rizikom u Republici Hrvatskoj“, u okviru cega je provedena edukacija lijecnika opce medicine o aktualnoj problematici kardiovaskularnih bolesti, a pacijentima su omogucene besplatne pretrage s ciljem odredivanja razine lipida. Prikupljeni podaci pomogli su u pripremi prirucnika „Vaše srce“. Podsjetimo, bolesti srca i krvnih žila na prvom su mjestu po ucestalosti obolijevanja i smrtnosti u gotovo svim zemljama svijeta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, one su uzrok smrti 17,3 milijuna ljudi diljem svijeta, odnosno uzrokuju 30% sveukupne smrtnosti. Procjenjuje se da ce do 2030. godine 23,6 milijuna ljudi umrijeti zbog kardiovaskularnih bolesti. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti takoder vodeci uzrok smrti s udjelom od 48,7% u ukupnom mortalitetu 2011. godine, što je zapravo dobar pokazatelj, jer se vec trecu godinu zaredom bilježi manja stopu od 50%, a što je u skladu s pozitivnim trendom smanjenja smrtnosti od ovih bolesti kroz zadnjih deset godina u Hrvatskoj.
