Šimširov moljac počeo ugrožavati opatijske parkove

Šimširov moljac počeo ugrožavati opatijske parkove

Šimširov moljac ( Cydalima perspectalis) nova je vrsta štetocine koja vec neko vrijeme ugrožava ukrasno bilje u Hrvatskoj, a sudeci po onome što su ovih dana uocili i djelatnici Parkova poceo je ugrožavati i opatijske parkove.  Radi se naime, o invazivnoj vrsti štetocine koja napada šimšir, a porijeklom je iz Azije. U  Europi su ga najprije registrirali u Njemackoj 2006. godine, a potom je njegova pojava uocena i i u nizu drugih europskih zemalja. Pretpostavlja se da je unesen sa sadnicama šimšira iz Kine, a u Hrvatskoj je prvi put zamijecen 2012. godine i to u Istri. Znatne štete pricinjava i u varaždinskoj županiji, a ovih kolovoških dana postao je problem s kojim su se suocili i djelatnici Parkova. A kako šimširov moljac ne predstavlja samo opasnost za zelenilo u parkovima, vec može ugroziti i hotelske i privatne okucnice, to svi oni koji posjeduju ukrasni grm šimšira ( Buxus sempervirens), trebaju obratiti posebnu pozornost. Naime, ovog je štetocinu potrebno uociti mnogo prije nego što vanjski listovi pocinju propadati i gubiti zelenu boju, buduci on ovo ukrasno bilje najprije napada iz njegove unutrašnjosti. Kada se uoce vanjski znaci cesto za spašavanje šimšira bude  kasno. Kako je rijec o ukrasnom grmlju, za koje mnogi domaci ljudi koriste i izraz busol, i koje je i ne samo u Hrvatskoj, vec i u mnogim drugim zemljama  važna horikulturalna biljka, to su u Parkovima vec zapoceli s mjerama suzbijanja šimširovog moljca.  Voditeljica strucnih poslova Hermina Brajkovic istice, da su nakon što su na oštecenim grmovima uocene gusjenice na osnovu kojih je utvrdeno da se radi o šimširovom moljcu, pristupili  njihovom mehanickom i kemijskom uništavanju. Ovog tjedna zapocet ce i s njihovim daljnjim suzbijanjem i to korištenjem  sredstava koja su registrirana  za primjenu na ukrasnom bilju, kao i za ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Kaže  i da pojava šimširovog moljca nije primijecena samo u  u opatijskim parkovima Angiolini, Svetom Jakovu i Margariti, vec i u nekim drugim dijelovima Grada Opatije, a uocen je i na lovranskom podrucju. Napominje, da su Parkovi zapoceli s mjerama suzbijanja šimširovog moljca, medutim, i svi ostali koji posjeduju šimšir trebali bi obaviti njegovu kontrolu i ukoliko uoce ovu štetocinu što prije pristupiti daljnjim mjerama za njegovo suzbijanje. Naime, kako istice dr.sc. Dinka Matoševic iz Hrvatskog šumarskog instituta šimširov moljac je nova vrstu štetocina u Hrvatskoj,i predstavlja ozbiljnu prijetnju starima povijesnim vrtovima i parkovima, buduci se u njima stoljecima šimšir sadio kao ukrasna biljka. Istice i da šimširov moljac pripada jednoj vrsti leptira  iz porodice  Crambidae. Leptir odlaže jaja s donje strane šimširovog lista, iz kojih nastaju  mlade gusjenice  zeleno –žute boje s crnom glavom. Odrasle gusjenice  postaju zelene, i dobivaju  karakteristicne debele crne pruge , te tanke bijele  na kojima se onda na lednoj strani nalaze crne tocke. Raspon  krila leptira doseže do cetiri centimetra.  Pojašnjava i da biologija ovog štetnika u Europi još nije dovoljno poznata, a na grmove šimšira  gusjenice se mogu okomiti vec u ožujku, i s  njegovim jedenjem nastaviti sve do listopada. Nakon prezimljavanja u stadiju gusjenice ovaj štetnik svoj daljnji razvoj nastavlja u proljece. Jedna gusjenica tijekom svog razvoja može pojesti do cetrdeset i pet listova, a na grmovima ih može biti i nekoliko stotina,  što dovoljno govori o njihovoj masovnosti i štetnosti.

Opatija