Tocku po tocku iz navoda oporbenjaka iz Liburnijske stranke, koje su prije nekoliko dana prenijeli mediji u svojim izvještajima oko koncesioniranja plaže Lido, gradonacelnik Ivo Dujmic demantirao je na jucerašnjoj konferenciji za medije, na kojoj je javnosti dao iscrpan uvid u tematiku tko to vec dvadeset godina opstruira opatijski razvoj na pomorskom dobru. Osim što je jasno argumentirao (potkrijepivši i preslikom iz Idejnog projekta uredenja Lida ) da je svoju suglasnost gradonacelnik izdao iskljucivo na projekt koji na mjestu izgorjele zgrade na Lidu predvida repliku drvenog objekta, Dujmic je demantirao i druge dezinformacije što su plasirane javnosti. Naime, upravo oni koji su tvrdili da je gradska uprava netransparentna, jer navodno ne dozvoljava uvid u Idejni projekt Lida – sami su imali uvid u njega! Uvid u Idejni projekt Potvrdio je to i procelnik UO za prostorno uredenje Zdenko Tupanjac. On je novinarima pokazao i prepisku oko dogovora za termin sastanka i uvida, potvrdivši da je predsjednik Liburnijske stranke, ciji clanovi tvrde da nisu imali uvid, sutradan i došao u gradsku upravu, pregledao Idejni projekt, u kojem nema nikakve betonsko-staklene zgrade, da bi na press konferenciji javnosti kasnije bilo predoceno sasvim oprecno. No, prepustimo samoj javnosti, koja je vrlo zrela u ovom dijelu demokracije, da na temelju svih informacija donese svoj zakljucak o politicki odgovornom ponašanju. Svoj stav vec su gradani demonstrirali na lokalnim izborima, i to dva puta za redom. Plaže u pojasu pomorskog dobra Plaže se nalaze na pomorskom dobru koje je, recimo i to, do nedavno u pravnom smislu, u kontekstu pretvorbe i privatizacije – bilo jedno od maltretiranih podrucja. Zašto? Zato jer su tvrtke koje su upravljale plažama mogle, a neke su to i napravile, poput opatijske tvrtke Rivijera – upisati pomorsko dobro u svoj temeljni kapital. Pojednostavljeno, prisvojile su ga kao svoje vlasništvo. Valja reci i da zakon kaže da je pomorsko dobro podrucje opceg dobra od interesa RH. Dakle, državno. Cijela procedura da se nekoga izvlasti s pomorskog dobra, trajala je godinama, a traje još uvijek. I dok se u Opatiji ta situacija skoro do kraja riješila, o cemu je gradonacelnik redovno izvještavao i gradane i javnost, jer je mjesecima kontaktirao nadležne, ukljucivši i one u DORH – u, inzistirajuci da se pomorsko dobro upiše u zemljišne knjige, valja podsjetiti još jednom na važnost ovog koraka. Granica pomorskog dobra na plaži Icici odredena je 1998., a u pojasu od Luke Opatija do Slatine, granica pomorskog dobra odredena je tek 2002. Zgodan je podatak da je tek 2012. to pomorsko dobro upisano u zemljišne knjige! Dakle, deset je godina prošlo da bi se napravio nužan, prvi korak koji nastoji legalno srediti stanje, da bi se kvalitetno moglo upravljati plažama. Vruci kesten Nitko se tog, ocito, vruceg kestena nije želio uhvatiti sve do 2012. kada je na celu Opatije bio Ivo Dujmic. Inzistirao je da se pomorsko dobro riješi, da se upiše u zemljišne knjige, da se problematika upravljanja plažama sustavno razjasni, kako bi to bio jamac ozbiljnog gospodarenja i u buduce. Naime, upis pomorskog dobra u zemljišne knjige osnovni je preduvjet da se može pokrenuti procedura davanja u dugorocnu koncesiju zainteresiranima za upravljanje plažama putem natjecaja. Bez dugorocne koncesije koja koncesionaru omogucuje dulji rok eksploatiranja plaža, ali i zahtjeva investicijska ulaganja u njih, u plaže se ozbiljnije ne može ulagati, što se i nije ulagalo, a zorno se to vidi iz primjera opatijskih kupališta. Osim jednog – plaže u Icicima. Ovom plažom upravlja gradske tvrtka „Parkovi“ i danas je jedna od reprezentativnih, koja više od deset godina nosi Plavu zastavu. U održavanje plaže Icici neprekidno se ulaže i primjer je kakve bi ostale plaže u Opatiji trebale biti. Ali, nisu. Naime, Grad donosi godišnji Plan korištenja pomorskog dobra koje nije pod koncesijom i predaje ga Županiji na potvrdu. Nakon što PGŽ potvrdi dati Plan, tada Grad može izdati u pravilu jednogodišnja koncesijska odobrenja za tekuci godinu. Iz višegodišnjeg iskustva i prakse vidljivo je da nitko tko ima ovakva odobrenja ne želi pokretati skuplja ulaganja u plažu na kojoj radi. Dugorocno koncesioniranje uvjet za sredivanje kupališta Da bi se nešto promijenilo – potrebno je davati plaže u dugorocne koncesije, koje ce samim time što jamce dulji vremenski rok, tako od koncesionara tražiti da ulaže u održavanje plaža. A to je ono što Opatija sada radi. Procedure su višestruke i složene, traže vrijeme, postoji mnogo otpora i pritisaka koje koce ovakav, a opet jedini legalan put da se u opatijskom pojasu dobije standard plaža kakav ova destinacija zaslužuje. Gradonacelnik Ivo Dujmic jucer je i na press konferenciji jasno porucio putem medija: „Necu popustiti pritiscima. Opatija ce dobiti primjerene plaže kakve i zaslužuje jedna ovakva destinacija.“ Bespovratnih milijun kuna za opatijske projekte znace i podršku Da je tome tako, govori i podrška koja je opatijskim projektima i nastojanjima stigla iz Ministarstva turizma RH koje je preko Fonda za razvoj odobrilo dodjelu milijun kuna bespovratnih sredstava Opatiji upravo za izradu projektne dokumentacije za uredenje kupališta Slatina i natkrivanje Ljetne, te pripremu ostalih projekata koji su usmjereni revitalizaciji Opatije kao suvremene turisticke destinacije, a koje Grad namjerava kandidirati prema EU fondovima.
GRAD OPATIJA ODLUČAN U NAMJERI DA UREDI OPATIJSKA KUPALIŠTA
