Gradski su vijecnici na jucerašnjoj sjednici Gradskog vijeca odlucili da je ovogodišnji dobitnik Nagrade Grada Opatije za životno djelo Milan Sesar, poznati i priznati opatijski ugostitelj, vlasnik Boutique hotela „Mali raj“. Nagrada Grada Opatije za podrucje sporta ove je godine pripala Enricu Marottiju. Marotti je svjetski prvak u jedrenju na dasci i prvi sportaš u povijesti naše zemlje koji se okitio tom prestižnom titulom. Prošle je godine osnovao školu za jedrenje Marotti Windsurfing Centar u Voloskom kroz koju popularizira sport medu djecom i mladima. Nagrada Grada Opatije za podrucje društvenog života bit ce dodijeljena dr. sc. Ivanu Cerovcu, doktoru filozofije, autoru brojnih znanstvenih i strucnih radova te suradniku na više istraživackih projekata. Njegov aktivizam u popularizaciji znanosti u Opatiji zapoceo je projektom „Ljudska prava i demokratsko gradanstvo“ u 2011. godini, a nastavio se od 2014. godine kada je pokrenuo projekt „Opatija Coffeehouse Debates“. Nagrada Grada Opatije za podrucje društvenog života pripala je Ireni Radovanovic koja je svojim volonterskim radom kroz godine djelovanja pri udruzi KZU Volosko uspjela iznjedriti i stvoriti dvije uspješne, zanimljive i hvalevrijedne manifestacije koje su postale opatijski brend: Klape va Mandrace i Maškarani klapski maraton – MKM. Zahvalnica Grada Opatije pripast ce Davidu Kurtiju koji se uslijed pandemije uzrokovane virusom Covid -19 prikljucio volonterskoj proizvodnji vizira 3D printerom koje je donirao za potrebe zdravstvenih djelatnika i Civilne zaštite. Gradski su vijecnici jucer usvojili Odluku o izmjeni Odluke o davanju u zakup i kupoprodaji suvlasnickog dijela poslovnog prostora. Povodom zaprimljene inicijative i prijedloga Udruge ugostitelja PGŽ i Udruženja obrtnika Opatija, Matulji, Lovran i Mošcenicka Draga za promjenu sredstava osiguranja koje Grad Opatija potražuje kao zakupodavac poslovnih prostora, a radi osiguranja placanja novcanih tražbina s osnova zakupnine, kamata i troškova korištenja poslovnog prostora, Prijedlogom Odluke o izmjeni Odluke izmijenjena su postojeca sredstva osiguranja. Izmjenama se zakupnik obvezuje dostaviti, umjesto bezuvjetne bankarske garancije u visini ugovorene petogodišnje zakupnine s porezom na dodanu vrijednost, bezuvjetnu bankarsku garanciju u visini ugovorene šestomjesecne zakupnine s porezom na dodanu vrijednost, s klauzulom „bez prigovora“ odnosno „plativo na prvi poziv“ koja vrijedi za razdoblje od 1 godine, uz obvezu zakupnika da najkasnije 30 dana prije isteka važece bankarske garancije dostavi Gradu Opatiji novu bezuvjetnu bankarsku garanciju za svako sljedece razdoblje za koje je garancija izdana sve do isteka roka na koji je Ugovor o zakupu sklopljen. Vijecnici jucer nisu potrebnom vecinom glasova usvojili Godišnje izvješce o ostvarenju proracuna za 2019. godinu. Važeci Proracun Grada Opatije za 2019.godinu s ukljucenim financijskim planovima proracunskih korisnika planiran je u iznosu od 159.320.100 kuna. Iz iskazanih podataka o planiranim i ostvarenim prihodima i primicima te rashodima i izdacima Proracuna za 2019.godinu razvidno je da je Proracun Grada Opatije za 2019. godinu ostvario negativnu razliku prihoda i primitaka u odnosu na rashode i izdatke u iznosu od 3.814.957 kuna. Prihvacena je Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja po Godišnjem obracunu Proracuna za 2019. godinu i sukcesivnom pokricu manjka u periodu 2020.- 2022.g. Procijenjeni manjak kod donošenja Proracuna za 2020. godine bio je planiran u iznosu od 15.455.303 kuna te je planirano njegovo pokrice u 2020. godini s 3.455.303 kuna te sa po 6.000.000 kuna u projekcijama za 2021. i 2022. godinu. Kako je ostvareni iznos manjka prihoda od prodaje imovine niži u odnosu na plan, u 2020. godini planira se pokrice u iznosu od 2.956.529 kuna iz tekucih prihoda od prodaje imovine. Nakon dulje rasprave gradski vijecnici na 35. sjednici nisu prihvatili prvi ovogodišnji rebalans Proracuna vec je on „vracen na doradu“ te ce nova sjednica Gradskog vijeca na kojoj ce se raspravljati o izmjenama Proracuna biti zakazana za otprilike dva tjedna, kako je naglasio predsjednik GV-a Fernando Kirigin. Jucerašnji Prijedlog rebalansa Proracuna planiran je povecanjem važeceg proracuna za 1.575.566 kuna ili 0,86% tako da je s 183.902.000 kuna povecan na 185.477.566 kuna. Najveci razlog povecanja Proracuna odnosi se na prijenos viška prihoda iz 2019. g. u iznosu od 14.654.373 kuna. Istovremeno, Proracun 2020. potrebno je umanjiti za iznos povecanja manjka prihoda iz 2019. g. u iznosu od 1.229.332 kuna. Na rashodovnoj strani Proracuna najvece povecanje se odnosi na prijenos programa iz 2019. g., ostvareni manjak prihoda i primitaka u odnosu na rashode i izdatke u 2019.g. iznosi 18.469.330 kuna, a najveci dio manjka (81%) rezultat je neostvarenih prihoda od prodaje imovine, kazala je procelnica Upravnog odjela za financije i društvene djelatnosti Tamara Sergo.
