U posljednjem tjednu održavanja izložbe Modri pogledi – Pučina i priobalne vedute u hrvatskoj likovnoj umjetnosti od plenerizma do apstrakcije
REMEK-DJELA iz Zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti dr. sc. Snježana Pintarić održat će predavanje Jadranska obala u djelima hrvatskih modernista.
Dugogodišnja ravnateljica zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti i stručnjakinja za slikarstvo 20. stoljeća i novijih razdoblja, dr. sc. Snježana Pintarić govoriti će o hrvatskim slikarima koji su od sredine 19. stoljeća, sve do danas, prenosili na platno motive Jadranske obale stvarajući amblematske slike naših primorskih gradova, otoka i morskih krajolika. Hrvatski modernisti interpretiraju ih na nove i drugačije načine koje karakterizira odmak od tradicionalnog realističkog prikazivanja, naglašavanje subjektivnog doživljaja krajolika kao i eksperimentiranje s oblicima i bojama. Kako u našoj javnosti nisu dovoljno poznati umjetnici koji su unutar naših kulturnih i nacionalnih granica ispisali povijest hrvatskog pejzaža, ovim predavanjem želimo podsjetiti na njih i ukazati na njihov značaj.
Na početku tog umjetničkog puta trojica su slikara ključnih za razvoj Moderne u Hrvatskoj – Vlaho Bukovac, Menci Clement Crnčić i Emanuel Vidović, umjetnici koji prekidaju s tradicijom i uvode impresionistički i postimpresionistički način slikanja, te inauguriraju pejzaž kao samostalni žanr. Vlaho Bukovac, „opsjednut svjetlošću“ izlazi iz svog ateljea u Cavtatu i kao jedan od prvih hrvatskih umjetnika slika u prirodi. Nedaleko Opatije, u Novom Vinodolskom, imao je svoju kuću Menci Clement Crnčić i ovdje su nastale prve marine hrvatske Moderne. Antologijska djela splitskog umjetnika Emanuela Vidovića, njegovi dalmatinski eksterijeri i interijeri, ubrajaju se u najljepše slike hrvatskog impresionizma. Slijedeća generacija umjetnika s Ljubom Babićem, Jerolimom Mišeom, Đurom Tiljkom i Omerom Mujadžićem, predstavnicima realističkog i ekspresionističkog izraza, također je stvorila niz iznimnih pejzaža i veduta. Sredina 20. stoljeća je razdoblje u kojem istovremeno egzistiraju i predmetnost (figuracija) i apstrakcija, a mnogi umjetnici stvaraju upravo na granici između tih oblikovnih principa – Marta Ehrlich, Edo Murtić i Mila Kumbatović. Na početku 21. stoljeća u Hrvatskoj djeluje niz sjajnih slikara, od kojih ističemo iznimnog kolorista Dalibora Paraća i „slikarskog nomada“ Zlatana Vrkljana.
Dr. sc. Snježana Pintarić diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu povijest umjetnosti i njemački jezik i književnost, gdje je i magistrirala. Bila je kustosica i ravnateljica Galerije Antuna Augustinčića, potom stručna savjetnica za muzeje i zaštitu spomenika u Gradskom uredu za kulturu Grada Zagreba, a od 1998. do 2022. ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Od 1999. do 2009. voditeljica je projekta izgradnje nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti. U svom kustoskom radu stekla je zvanje muzejske savjetnice. Sa stručnim i znanstvenim izlaganjima sudjelovala je na simpozijima i kongresima na temu povijesti umjetnosti i muzeologije, autorica je brojnih izložbi s područja moderne i suvremene umjetnosti i urednica velikog broja kataloga i publikacija.
Kao urednica publikacije Volumen – katalog zbirki MSU primila je godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti 2007., a za izložbu Nepokorena šuma – Hommage Radovanu Ivšiću ( koautorstvo s Annie Le Brun) nagradu za najbolju izložbu Hrvatskog muzejskog društva 2015. Dobitnica je posebnog priznanja za doprinos likovnoj umjetnosti Hrvatskog društva likovnih umjetnika u 2022. Za zasluge u kulturi nagrađena je ordenima Republike Hrvatske i Republike Austrije.
Foto: Vilim Svečnjak
U luci opreme (Iz Riječke luke), 1938. – 1940.
ulje na drvu, 59,6 x 72,5 cm
© Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb / Foto Goran Vranić, inv. br. MG-1757
