Na konferencije za medije održanoj danas u uredu gradonacelnika predstavljeni su razlozi i detalji prijedloga rebalansa Proracuna Grada Opatije za 2018. godinu s ugradenom odlukom o kreditnom zaduženju Grada, koji ce se naci na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeca sazvane za 31. srpnja. Konferencija za medije naziva „Rebalans Proracuna – kredit nije bauk“ održana je danas u uredu gradonacelnika, a uz gradonacelnika Grada Opatije Ivu Dujmica, prisutni su bili i njegovi zamjenici Vera Anicic i dr. sc. Emil Priskic te procelnik Upravnog odjela za financije i društvene djelatnosti Danijel Jerman. Gradonacelnik Dujmic najavio je prijedlog rebalansa Proracuna Grada Opatije za 2018. godinu s ugradenom odlukom o kreditnom zaduženju Grada, koji ce se naci na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeca sazvane za 31. srpnja te istaknuo kako je zaduživanje jedan od nacina upravljanja financijama Grada i potrebno je kreditno zaduženje gledati u kontekstu Proracuna u cjelini. Takoder je konstatirao da financijama grada sa svojim timom upravlja odgovorno te da likvidnost gradskog Proracuna nije upitna, vec sa radi o tome da se uravnoteže prihodi i rashodi. – Proracun Grada Opatije za 2018. godinu donijelo je Gradskog vijece Grada Opatije na sjednici održanoj 14. prosinca 2017. godine, u kojem su bili navedeni svi planirani prihodi i rashodi kako za javne potrebe (socijalni program, predškolski odgoj, školstvo, sport, kulturu, pomoc umirovljenicima, udžbenici za srednjoškolce, stipendije, vatrogastvo i dr.) tako i za kapitalne investicije. Prihode proracuna cine nenamjenski prihodi (porezi) kojima se mogu financirati sve vrste rashoda, naravno, ako su ti prihodi dovoljno izdašni i namjenski prihodi koji se mogu koristiti samo za zakonom propisane rashode (komunalna naknada, komunalni doprinos, spomenicka renta, prihodi od prodaje imovine, prihodi od koncesija i koncesijskih odobrenja). Istaknuo je da rebalans predlažu prvenstveno radi rasporeda rezultata poslovanja iz 2017. godine, što znaci prijenosa raspoloživih prihoda po godišnjem obracunu (19.8 mil. kn) te osiguravanja sredstava za projekte i aktivnosti koji su ugovoreni u 2017. godini, a koji ce biti dovršeni u 2018. (31.2 mil. kn), gdje ukupni rashodi iz 2017. koje je potrebno ukljuciti u Proracun za 2018. godinu iznose cca 31,2 mil. kn od cega se na rashode planirane iz prodaje imovine odnosi 26,3 mil kn, a prenesena sredstva iznose 19.8 mil. Kuna, od cega se za rashode prenesene iz 2017. odnosi 15.1 mil. kn. Sljedeci razlog prijedloga rebalansa je uravnoteženje Proracuna, a za to je potrebno ili povecati prihode proracuna ukljucivši i osiguravanje drugih izvora financiranja, ili smanjiti rashode proracuna, ili kombinirati povecanje i smanjenje. Prijedlogom Rebalansa smanjeni su rashodi koji su se planirali financirati iz prihoda od prodaje imovine sa 28.320.491 kn na 12.296.702 kuna, i to planirani prihodi od zajednice Talijana i njihovih partnera nece biti ostvareni (cca 11.mil kn), planirani prihodi proracuna od prodaje imovine za 2018. temeljem javno izrecenih i objavljenih stavova predstavnika vecine u gradskom vijecu su neizvjesni, a ostali prihodi proracuna bez povecanja javnih davanja nisu moguci niti realni. Rebalans se predlaže i kako bi se osigurala dodatna sredstva za poticanje poduzetništva zbog velikog broja podnesenih zahtjeva koji su na cekanju i sredstva za prijevoz city busa za potrebe novog Djecjeg vrtica. Na pitanje zašto predlažu zaduženje, istaknuo je da je zaduženje predloženo nakon održanog sastanka s predstavnicima vecine u Gradskom vijecu 6. srpnja 2018., na kojem nije iznesen niti jedan prijedlog protiv, vec je podržan prijedlog da se zatraži zaduženje uz fiksnu kamatnu stopu kako bi se uravnotežio Proracun; trenutni su uvjeti na novcanom tržištu povoljni te bi se Grad zadužio uzimanjem kunskog kredita u visini od 20.000.000 kuna na rok od 10 godina prema ponudi Zagrebacke banke d.d. Zagreb, po fiksnoj kamatnoj stopi od 1,80% i 0,1% jednokratne naknade za obradu – godišnji anuitet za otplatu kredita u 2019. godini iznosi 1.800.000,00 kuna; a kreditnim zaduženjem za kapitalnu investiciju soigurava se uravnoteženost proracuna bez dodatnih smanjivanja rashoda ili povecanja javnih davanja. Naglašeno je da Grad odgovorno upravlja svojim financijama refinanciranjem kredita (za izgradnju Centra Gervais u odnosu na dosadašnji kredit smanjeni su troškovi kredita, tj. kamate do kraja otplate za cca 8.mil kuna), zatim zakonskim ogranicenjem po godišnjim anuitetima (stopa zaduženosti grada uzimanjem kredita iznosi do 20%, a stopa zaduženosti Grada po godinama je 2018. – 14,68%, 2019 .-12,61%, 2020. – 11,32% i to ako se uzmu u obzir sva zaduženja, dana jamstva i suglasnosti gradskim tvrtkama (dio ne ulazi u opseg zaduženja, jer ako gradske tvrtke poslu pozitivno, dane suglasnosti za zaduženje ne ulaze u stopu zaduženosti Grada), a 2021. godine prestaje obveza za otplatu kredita za izgradnju vodospreme Buzdonka u iznosu od 3.200.000,00. Buduci prihodi od prodaje imovine oslobadaju se za realizaciju drugih kapitalnih rashoda i investicija planiranih projekcijom proracuna. Gradonacelnik je na kraju objasnio i koje su druge opcije, istaknuvši da je to ili prodaja imovine (zgrada sadašnjeg djecjeg vrtica planirana je važecim proracunom), ili povecanje prihoda od prodaje imovine i niže kreditno zaduženje, ili smanjenje svih ostalih rashoda proracuna prvenstveno za javne potrebe. Istaknuto je da suglasnost Gradskog vijeca s prijedlogom rebalansa ne znaci istovremeno da ce se Grad i zadužiti jer se grad se zadužuje tek u trenutku kad iskoristi kredit, što znaci da u slucaju da od izdavanja suglasnosti do ugovaranja kredita Proracun ostvari dodatne prihode (posebice od prodaje imovine), kredit može biti iskorišten u nižem iznosu ili ga se uopce ne mora iskoristiti. Takoder je naglašeno kako se svi ugovoreni krediti mogu se u bilo kojem trenutku vratiti bez placanja bilo kakvih naknada i penala.
Održana konferencija za medije o prijedlogu rebalansa Proračuna i odluke o kreditnom zaduženju
